Nomen est omen


           
ANALIZE  Dejan Ignjić Objavljeno: 09. 05. 2022.

Naselje „Stjepan Filipović“ – heroji građanske borbe za mesnu samoupravu

Drugovi! Drugarice! Srpski narode! Hitlerovske horde prodrle su u tvoja sela i tvoje gradove, one ti ispijaju krv, muče te po zatvorima i koncentracionim logorima, gone te da do iznemoglosti radiš u rudnicima i fabrikama koje snabdevaju fašističke zlikovce. Braćo, ne dajte se zavesti lažnom propagandom fašističkih okupatora i klevetničkim lažima domaćih izroda i izdajnika. Ustajte svi! Svi u borbu, samo se borbom možemo osloboditi naših krvnika. Izvojujte svoju slobodu i prava.“

To su pre 80 godina bile reči narodnog heroja Stjepana Steve Filipovića pred vešanje. Svi znamo da njegov spomenik gordo stoji u Valjevu i uzdignute pesnice nas opominju da borba večno traje jer neprijatelj nikad ne spava, a neprijatelj je svako ko radi protiv naroda, građana, stanovnika… Da je tako, uverili su se stanovnici stambenog naselja u Beogradu koje, gle simbolike nosi upravo ime ovog hrabrog mladića.

Kad se brzi voz „Soko“ nečujno i munjevito zaustavi u stanici Beograd Centar, čuvenom podzemnom Prokopu i izađete na svetlost dana, ugledaćete utvrđenje odnosno ogromne betonske ploče kojima je obložena isto tako monumentalna stena. Na vrhu tog obeliksa nalazi se raj, zelena oaza, nestvaran mir za prestonicu, humana naseobina, izdanak stambene arhitekture posleratnog modernizma, stambeno naselje „Stjepan Filipović“ izgrađeno početkom šezdestih godina prošlog veka po meri čoveka.

Investitor je bila Jugoslovenska narodna armija (JNA), a soliteri od ogoljenog betona nimalo ne deluju zastrašujuće jer su okruženi parkovima, raznolikom vegetacijom i osećaj topline i mirnoće je neizbežan. Savršen sklop arhitekture i prirode. Inače, naselje svoj dan proslavlja 4. jula, a taj datum je u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), ali i Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) bio državni praznik jer se proslavljao Dan borca, nazivan i praznik ustanka naroda Jugoslavije. Opet simbolika ili duh armijskih predaka, ali na brdu iznad Jatagan male i u podnožju elitnog Dedinja desila se buna stanovnika, građanski ustanak.

Kako to već biva u savremenoj Srbiji, mir i život ovih ljudi hteo je da ugrozi bahati investitor, ortak vlasti koja ga je zdušno u tome gurala, ne mareći za zakonske procedure, reč stručnjaka, zakone prirode. Koliko su naše društvo i državni aparat ogrezli u koruptivnoj tami svedoči činjenica da su moćnici hteli dve lamele da zidaju na saniranom klizištu koje bi po broju novih stanovnika premašile ukupan broj žitelja naselja. Da skandal bude još veći ceo projekat je rađen na pretpostavci da su soliteri iz prošlog veka građeni sa usidrenjem u zemlju. Pretpostavci??? I, zahvaljujući revnosnim građanima, u arhivama je nađeno da su zgrade tako građene tek od 1963. godine. Međutim, ni to nije zaustavilo naprednjačkog graditelja koji je mašinama počeo da krči rastinje, uspeo da iseli zaposlene iz prizemnog objekta Saobraćajnog instituta CIP koji se tu nalazi i brzinski hteo da sruši tu kuću, nadajući se da građani neće reagovati.

Tu se prevario, očigledno nije bio upoznat s istorijom naselja, niti zna ko je bio Stjepan Filipović.

Građani su ustali ili bolje reći, borci i heroji su stali u odbranu svog prelepog kraja, slobode, prava na život. Svi su postali jedno, politička ili stranačka pripadnost je postala nebitna. Nije prošla ni ona popularna pretnja „Znaš li ti ko sam ja“?, toliko raspostranjena među pulenima, podanicima, biznismenima i foteljašima najbrojnije političke partije. Meštani nisu ustuknuli, zvana je policija u pomoć kojoj i jeste posao da nas čuva. Za divno čudo, organi reda su stali na stranu građana odnosno poštovali su zakon, red i poredak jer sumnjivi investitor nije imao dozvolu za rušenje objekta CIP-a. Ne da su ustanici uspeli da oteraju izvođača radova, nego su sačuvali i umalo srušenu kuću, ali i otvorili vrata gradonačelnika Beograda sa funkcijom zamenika gradonačelnika i premijerke. Ujedno je i ostvarena saradnja sa Udruženjem likovnih umetnika Srbije kako bi se zdanje CIP-a preuredilo i postalo javni prostor odnosno neki vid društvenog centra.

Izvojevana je pobeda, ali su meštani Stjepe shvatili da je dobijena samo jedna bitka i da su građani potpuno izopšteni iz lokalne samouprave, ali i učešča u institucijama mesne samouprave.

Kako bi zaštitili svoje interese i potrebe nastavili su homogenizaciju svoje male zajednice i pokrenuli narodnu inicijativu za formiranje svoje mesne zajednice da bi se odbranili od malverzacija gradske i opštinske vlasti. I onda se 7. maja 2022. godine desio istorijski trenutak ne samo za njihov kraj, nego za sve građane Republike Srbije. U sopstvenoj organizaciji održali su izbore za Savet MZ „Stjepan Filipović“.

Komšije, mesne zajednice u Beogradu su razvlašćene odlukom državnih i gradskih vlasti pre više godina. Uprkos tome, a u korist građana, mi raspisujemo izbore za Savet MZ „Stjepan Filipović“. Predlažite jedni druge i birajte komšije koji će vas zastupati pred vlastima. Partijske službenike možete birati na izborima koje raspisuje država, ovi izbori su naćin da se građani sami organizuju i zauzmu aktivan odnos prema državnoj upravi, ali i prema sopstvenim potreba – stoji u proglasu Inicijativnog odbora SF.

SF jeste skraćenica za Science fiction, ali beogradska SF ekipa je pokazala da ništa nije nedostižno i neostvarivo kad se ljudi ujedine, pa spadalo i u domen naučne fantastike. Mesni izbori su protekli u više nego fer i demokratskoj atmosferi, a samoupravljački duh je odisao čitavim krajem. Čekajući završetak izbora, žene, ali i muškarci su vezli na jednoj od klupica u kraju, komšije su donosile sokove i slatkiše, oslobođeni vetar je isto tako uticao na um, prepričavala se istorija kvarta, planirala se izložba za 4. jul, a za ogladnele bio je majstorski spremljen pasulj. Treba li reći da je Stjepan Steva Filipović za poslednju želju, poželeo porciju pasulja.

Na izbore je izašlo 77 komšija, dva listića su bila nevažeća, a budući Savet MZ činiće šest članova, osim u slučaju da neko od izabranih kandidata u međuvremenu ne odustane od građanskog aktivizma. Izabrani su Jelena Dinić, Mirjana Vukmirović, Ivana Radojčić, Slobodan Karanović, Marko Gnjidić i Nikola Grujić. Jelena je dobila 37 glasova, ubedljivo najviše.

Dobila sam najviše glasova jer sam malo više od drugih komšija bila eksponirana u borbi protiv investitora, pa sam poznato lice. Ima i drugih kvalitetnih ljudi koji su se narintali u toj borbi i ne mislim da sam išta bolja od drugih izabranih članova Saveta MZ. Od mesne zajednice očekujem da u njenim prostorijama mogu da vidim javni uvid urbanističkih planova, da se više nikad ne desi, da građani moraju da menjaju tri prevoza da bi došli do nekakvog plana. Skapirali smo da stvar mora da se spusti na niži, građanski nivo. Ne da jednom u četiri godine učestvujemo u nekim demokratskim procesima, nego na dnevnoj bazi da se bavimo tekućim problemima. Uopšte nije malo ljudi izašlo na izbore, s obzirom koliko je teško pokrenuti ljude na bilo kakvu akciju, a da nije reč o neposrednoj opasnosti. Nadam se da ćemo narednim akcijama podstaći i ostale građane da krenu za nama – rekla je Jelena.

Od ovih izbora očekujem da se pitanje mesnih zajednica na neki način otvori u gradu kao izuzetno važna tema.

Zoran Todorović je jedan od inicijatora mesnih izbora i kako kaže ovi izbori su nastali kao neki rezultat protesta koji su u naselju postojali poslednjih 11 meseci i bili otpor investitoru, državi i projektu zidanja velikih solitera na klizištu. Prema njegovim rečima, izbori za Savet mesne zajednice su organizovani kako bi imali neku organizaciju odnosno neko institucionalno telo koje može da preuzme određenu vrstu brige oko naselja u sličnim situacijama.

Tokom sukoba sa vlastima i investitorom pojavio se problem legitimiteta ljudi koji se time bave, pa su se izbori za MZ učinili kao dobar način da se to pitanje na neki način prevaziđe. Nisam siguran da nam je to uspelo jer postoje formirani tabori u naselju, ali i to je jedan od razloga što smo ih organizovali. Verujemo da na ovaj način možemo da pokrenemo pitanje povratka mesne samouprave pre svega u našoj MZ, a i generalno u Beogradu. Podsećam da su pre više od decenije nelegitimnom odlukom gradskih vlasti, prosto ukinute mesne zajednice, a u našem slučaju se pokazalo da one imaju nekakav smisao.

Od ovih izbora očekujem da se pitanje mesnih zajednica na neki način otvori u gradu kao izuzetno važna tema – objasnio je Todorović.

Pronoseći slavu imena Stjepana Filipovića, stanovnici ovog beogradskog naselja su hrabro odbranili svoju zelenu tvrđavu, demokratsko utvrđenje, svoje političko pravo, bar na momenat zaustavili nasilje vlasti. Shvatili su da je neophodna svakodnevna borba i pritisak na vlast, da se moraju institucionalno organizovati, da je jedan deo slobodnog vremena neophodno uložiti u zajednički interes.

Hvala im na tome, a svi ostali bez obzira u kom pedlju zemlje živimo morali bi da sledimo ovaj primer dobre građanske prakse.

Podeli ovaj članak:


Najnoviji članci



Autori izveštaja: Branka Ćurčić & Zoran Gajić Izdavač: Grupa za konceptualnu politiku Pred vama je peti po redu Izveštaj Grupe za konceptualnu politiku iz Novog Sada, […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 29. 02. 2024.


Dokument koji je pred vama, Predlog za politiku decentralizacije – za očuvanje građanskog karaktera mesne samouprave, dobili su svi koji su raspoloženi da nam se pridruže […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 27. 02. 2024.


Perspektive srpskog društva s kvazielitama i pseudojavnošću Često se može čuti kako nam je društvo duboko podeljeno, da postoji nepremostiv jaz između „dve Srbije“ koje su […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 12. 02. 2024.


Dokumentarni film: Istina, odgovornost, poverenje Film je nastao u procesu zagovaranja građanskog karaktera mesne samouprave, ali se kao ključno nametnulo pitanje poverenja. Naš je utisak da […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 31. 01. 2024.
   
   

Prijavi se i budi prvi koji ćeš
pročitati novi članak



© 2022 BiltenSTANAR

Uredništvo biltena

Grupa za konceptualnu politiku
Pariske komune 42, Novi Sad
tel: +381 (0)21 6333 013
konceptualna politika@gmail.com
www.gkp.org.rs
www.inicijativa-samouprava.rs
www.mesnezajednice.rs



© 2022 BiltenSTANAR
Vrati se na vrh