Nomen est omen


           
INTERVJUI  Dalibor Stupar Objavljeno: 25. 05. 2023.

Malići: Vučić neće moći još dugo da sedi na dve stolice

Uprkos pokušajima da se odugovlači sa implementacijom Ohridskog sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, Zapad će držati za reč i predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija, videćemo šta će se dešavati na terenu, a očekujem da će Vučić morati bar negde da popusti – ili oko sankcija Rusiji ili oko Kosova, ocenjuje za „Stanar“ politički analitičar iz Prištine Škeljzen Malići.

U sklopu „Engaged Democracy Initiative“ Malići je proteklog vikenda učestvovao na konvenciji u Prištini, na okruglom stolu pod nazivom „Breaking the vicious circle between the past and the future“. Na marginama te debate, Malići je za naš bilten govorio o aktuelnom trenutku na Kosovu, poštovanju postignutih sporazuma i eventualnom razvoju događaja u bliskoj budućnosti.

Između ostalog, komentarišući teze da se pitanje članstva Kosova u Ujedinjenim nacijama neće naći na dnevnom redu sve dok Sjedinjene Američke Države ne budu sigurne da neće biti neslaganja, te da je moguće da će i Rusija tu priliku iskoristiti za trgovinu, Malići kaže kako Rusija već trguje i podseća na paralele Vladimira Putina o Kosovu i Donbasu.

Pitanje Kosova je, dodaje Malići, i prebačeno iz UN na Evropu jer „nije misija UN da pravi države“, kao i zbog toga što je i Amerika verovala da Evropa može brže da integriše Zapadni Balkan.

– Mislim da je taj Lisabonski ustav, koji su srušile Francuska i Holandija, bio šansa da se preskoče one zemlje koje ne priznaju Kosovo. Lisabonski ustav je predviđao nekakvu blokadu na godinu dana, bile su nekakve kvote gde velike države imaju više prava i više se pitaju, tako da ni Španija ne bi mogla to da spreči. To pitanje bi tako stajalo godinu dana, a posle ni ne bi morala da ga prizna, jer Brisel priznaje Kosovo – rekao je Malići.

On ocenjuje da je i Ohridski sporazum došao iz ideje da se normalizuju odnosi Kosova i Srbije, a da ona ne mora da formalno prizna Kosovo.

– Pa to je bila i Titova ideja kad je Vojvodini i Kosovu praktično dao status republike, ali ime nije mogao da da. Onda je bilo rečeno da će to vremenom da preraste. Da je potrajala Jugoslavija još 100 godina, možda i bi – navodi naš sagovornik.

Komentarišući optužbe prištinske strane da je Vučić već prekršio više odredbi Ohridskog sporazuma, Malići ocenjuje da postoji odugovlačenje s obe strane.

– Pitanje Srbije za Zapad je jako osetljivo. Oni žele da na neki način privole Srbiju, da je uvedu u Evropu, jer nema alternative, nema drugog igrača osim Vučića. Oni znaju šta im je obećavao, a s druge strane, znaju da je ucenjen, samo ne znaju koliko je odgovoran za ovu prorusku struju. I ne znaju kakvi su njegovi odnosi sa crkvom – ono što mi znamo javno je da sa patrijarhom stoji dobro, ali ne znamo ko koga tu drži. To je jedna velika igra gde onda Kosovo treba da bude malo spremnije, mudrije – ističe Malići.

Podseća i da je u početku Kurti pokušavao da igra na kartu suverenteta – on je premijer Kosova i sprovodiće politiku poštovanja zakona. Međutim, ističe Malići, pošto Kosovo nema puni suverenitet, onda se sa Zapadom, koji je sponzor nezavisnosti Kosova, mora biti u konstantnom dijalogu, a ne ponašati se „slugeranjski“.

„Srbija je u velikoj nevolji što mora nekako da izađe iz ovog ciklusa, a na žalost nema ozbiljnu opoziciju.“

Malići ocenjuje da je Aleksandar Vučić prošle godine izazivao krize oko tablica i dokumenata uprkos porukama iz Amerike da to ne čini dok se ne napravi nekakva platforma za „istorijski sporazum Kosova i Srbije“. Nakon sporazuma Kurti se, kaže Malići, oseća malo sigurnije i glumi da je za dogovor.

– Onda je Vučiću poručeno da ne može da sedi na dve stolice – ili će da uvede sankcije Rusiji ili potpiše sporazum na Kosovu, nešto mora da da. Ali on igra na sve karte i ne znam šta će biti s njim. Mislim da je dosta zaoštreno u Srbiji. Više puta je imao masovne demonstracije, mirne proteste, ali ovog puta mi izgleda da je ozbiljnije. Ova tragedija je pokrenula mnoge ljude, iako ne znam dokle će to trajati, ali je Vučić sada sa svih strana okružen, Srbija je u velikoj nevolji što mora nekako da izađe iz ovog ciklusa, a na žalost nema ozbiljnu opoziciju – kaže Malići.

Na pitanje hoće li onda Vučić opet pokušati da nekako Kosovom poklopi aktuelne probleme, Malići kaže da je takav rezon prisutan još od vremena Slobodana Miloševića.

– Ali sad nema neke druge opcije osim ratne. Jedino ako ne proba ono što se mislilo da će uraditi Milošević kad je došlo bombardovanje. Tada se govorilo: da ga bombarduju nedelju dana, pa da on preda Kosovo. On ga je predao malo kasnije, ipak je bilo preko 70 dana bombardovanja, ali je bar izvukao Rezuluciju UN (1244), koja važi kao srpska tapija nad Kosovom – navodi Malići.

Podseća i da svi koji imaju tapiju nad nekim stanom, neko svoje vlasništvo koje im nije faktički dostupno, hoće to nekako da naplate.

– Strategija Srbije sa Kosovom je da znaju da je izgubljeno sve, ali tu tapiju treba nekako da naplate. Ako može, recimo, Republika Srpska da se osamostali pa da se ujedine. Druga mogućnost je bila ona da uzmu sever, da se podeli Kosovo, možda nešto malo, možda Preševo da daju za to, ali to je propalo. Sad ne znam koja je opcija preostala – kaže Malići.

PARALELNE STRUKTURE

Između ostalog, Vučiću se prebacivalo da bi Zajednicom srpskih opština želeo da napravi pandan Republici Srpskoj, a zatim je koristi za destabilizaciju, ali Malići kaže da je to ne moguće jer ZSO nije nikakva republika.

– Nije uopšte ni zamišljeno kao republika, ali postoji strah da će oni da blokiraju puteve i slično. Tu treba da se napravi takav sporazum da imaju i ekonomsko zaleđe i da se tamo naprave ozbiljne investicije, u smislu da Zapad i Evropa mogu da garantuju i da obnove te pogone koje, na primer, Trepča ima na severu i u Mitrovici, pa da se tu napravi nekakva ekonomska zona. Može svašta da se domisli, ali mislim da je Srbija i Vučić, htela malo više. Nije glavni cilj sever Kosova koliko Bosna. Tu je najveća igra – navodi on.

„Srbi, koji su dominirali ovim prostorom, ne mogu da zamisle da žive u nekoj drugoj državi i da su tamo manjina.“

Na pitanje očekuje li da Srbi sada imitiraju Albance iz osamdesetih godina i naprave svoje paralelne institucije, Malići odgovara da oni koriste manje-više isti model.

– Oni su kontrolisali teren i kad smo imali kososvske strukture tamo, tamo su sve vreme bile i te paralelne strkture. Onda su ušli u institucije, pa su sad opet izašli. Srbi, koji su dominirali ovim prostorom, ne mogu da zamisle da žive u nekoj drugoj državi i da su tamo manjina.

I u redu je da imaju svoja prava, i prema Ahtisariju imaju mnoga prava. Prenesena su prava na opštine i ta opštinska vlast je nadležna za mnoge stvari. Oni će imati i dodatne neke ingerencije, ali je problem što je Aljbin Kurti došao na vlast osporavajući tu zajednicu sve vreme, govoreći da se nikada ona neće napraviti, a sada je pristao – ističe naš sagovornik.

Ipak, ne opravdava Kurtijevo „zakeranje“ oko statuta na osnovu odluke Ustavnog suda Kosova.

– Neka napravi statut u skladu sa Ustavom, sa nekim korekcijama, tu i tamo nešto popusti. Uvek može svaka država da prepusti neke lokalne ingerencije, pod uslovom da oni imaju kontrolu, ali da lokalna vlast prizna da tu postoji neka centralna vlast od koje dobija budžet. Postojala je u ranijim sporazumima mogućnost da i Srbija može da finansira nekakve aktivnosti, ali da to ipak ide preko centralne vlasti. Takvi modeli postoje, samo teba da postoji volja i da ne postoji strah da će to da se zloupotrebi – ističe Malići.

OTVORENI BALKAN

Škeljzen Malići ocenjuje da bi rešenje moglo biti u tome da se inicijatriva Otvoreni Balkan postavi na zdravim osnovama, jer sad to nije slučaj.

– Tu je i Otvoreni Balkan, ali ne po formuli na kojoj je insistirano. Vučić je iskoristio momentalnu slabost i Makedonije i Albanije, pa ih pozvao brže-bolje da pokrenu neku inicijativu koja nije dobro smišljena.

Krenulo se naopakim putem, a u Crnoj Gori, Bosni, a i na Kosovu, postoji strah od hegemonije, kao, Beograd će biti centar. Nikada više Srbija neće biti centar, niti Srbija to može. Možda ekonomski malo bolje stoji trenutno, ali to nije nešto što bi trajno trebalo da važi.

Zato je trebalo da se krene od nekih praktičnih stvari, da se one rešavaju. Ne treba početi tako da se odmah pravi krov nego treba prvo temelj, pa onda polako. Kao što je Evropska unija počela od nekog sporazuma o uglju i čeliku – navodi Malići.

Foto: Dalibor Stupar / Bilten Stanar

Podeli ovaj članak:


Najnoviji članci



Autori izveštaja: Branka Ćurčić & Zoran Gajić Izdavač: Grupa za konceptualnu politiku Pred vama je peti po redu Izveštaj Grupe za konceptualnu politiku iz Novog Sada, […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 29. 02. 2024.


Dokument koji je pred vama, Predlog za politiku decentralizacije – za očuvanje građanskog karaktera mesne samouprave, dobili su svi koji su raspoloženi da nam se pridruže […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 27. 02. 2024.


Perspektive srpskog društva s kvazielitama i pseudojavnošću Često se može čuti kako nam je društvo duboko podeljeno, da postoji nepremostiv jaz između „dve Srbije“ koje su […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 12. 02. 2024.


Dokumentarni film: Istina, odgovornost, poverenje Film je nastao u procesu zagovaranja građanskog karaktera mesne samouprave, ali se kao ključno nametnulo pitanje poverenja. Naš je utisak da […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 31. 01. 2024.
   
   

Prijavi se i budi prvi koji ćeš
pročitati novi članak



© 2022 BiltenSTANAR

Uredništvo biltena

Grupa za konceptualnu politiku
Pariske komune 42, Novi Sad
tel: +381 (0)21 6333 013
konceptualna politika@gmail.com
www.gkp.org.rs
www.inicijativa-samouprava.rs
www.mesnezajednice.rs



© 2022 BiltenSTANAR
Vrati se na vrh