Nomen est omen


           
KOMENTARI  Dalibor Stupar Objavljeno: 31. 10. 2022.

Kontinuitet nasilja u Novom Sadu

Taze ministar odbrane, exgradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, u amanet nasledniku ostavio je vruć krompir u vidu „Šodroš survajver kampa“, čiji aktivisti već dve nedelje stoje nasuprot policije u punoj opremi, koja tu čuva limenu ogradu budućeg gradilišta kineske kompanije China road and bridge company (CRBC).

Budući da je još bezličniji nego što je to bio Vučević u trenutku imenovanja na poziciju gradonačelnika, od Đurića se i ne očekuje ništa do da sprovodi politiku kontinuiteta.

Novi gradonačelnik Milan Đurić je u prvom obraćanju javnosti poručio da postoje dozvole i planovi za izgradnju planiranog mosta i da ne vidi razlog da razgovara sa aktivistima koji se protive njegovoj izgradnji na toj lokaciji.

Budući da je još bezličniji nego što je to bio Vučević u trenutku imenovanja na poziciju gradonačelnika, od Đurića se i ne očekuje ništa do da sprovodi politiku kontinuiteta. Iako kontinuitet sam po sebi ne mora nužno da znači nešto loše, u ovom slučaju očigledno je reč o kontinuitetu nasilja.

Udri po kritičarima

Nasilje – verbalno, pravno, a odnedavno i fizičko – normalizovano je u Novom Sadu tokom decenijske vladavine Srpske napredne stranke i njenih „partnera“. Od samog početka građani trpe pravno nasilje, a aktivisti, opozicionari, kritički nastrojeni mediji dodatno još i verbalno. Od gradonačelnika, preko direktora Urbanizma pa sve do poslednjeg šrafića u mesnim zajednicama, svi su se utrkivali u bahatom i bezobraznom ponašanju prema neistomišljenicima.

Dugogodišnje pravno nasilje, koje se ogledalo najviše u tome da je javni interes bio žrtva svaki put kad je naspram njega stao neki investitor, kulminiralo je odbacivanjem više hiljada primedbi podnetih na nacrt Generalnog urbanističkog plana (GUP).

Fizičko nasilje, do tada rezervisano samo za izborni dan, zvanično je normalizovano kada su ljudi bliski Vučeviću u decembru prošle godine, tokom protesta protiv Rio Tinta, mlatili ljude bez ikakvih posledica.

Nastavilo se zatim letos prilikom usvajanja GUP-a, kada smo svedočili napadima, prebijanju i hapšenju demonstranata od strane pripadnika privatnog obezbeđenja, uz asistenciju policije. Ni to nasilje nije sankcionisano, iako se nezvanično govorilo da su neki od tih pojedinaca „od ranije poznati policiji“.

Posle su na silu i bez ikakvog javnog obaveštenja na Šodroš došli radnici i bespravno posekli dvadesetak stabala pre nego što su oterani. Pa se isto ponovilo u septembru, kada su, opet bez najave i papira, radnici omiljene režimske kompanije došli da na silu deminiraju područje Kameničke ade.

Posebnu vrstu nasilja sprovode „mediji“, tačnije propagandne ispostave gradske vlasti.

Konačno, oktobar je doveo i radnike CRBC-a, uz pratnju interventne policije. Da će i tu biti nekažnjenog nasilja jasno je bilo čim je ustanovljeno da policajci i žandarmi nemaju brojeva i imena na uniformama. Pošto na smenu dolaze iz različitih policijskih uprava, očiglednija je intencija da ne budu identifikovani u slučaju nemilih scena koje su se, gle čuda, i dogodile. Posebnu vrstu nasilja sprovode „mediji“, tačnije propagandne ispostave gradske vlasti. Neistomišljenici se bespoštedno satanizuju, napadaju, omalovažavaju, od njih se prave mete. A kada, zasluženo kao u slučaju noge u dupe gloduru Informera, dobiju reakciju građana iz prve ruke, onda se to iskoristi za pokretanje dodatne kampanje.

Ovoga puta su preko lokalnog naprednjačkog portala već prvog dana su targetirali novinarku RTV-a Aristeu Stakić zbog privatne podrške kamperima, da bi zatim Novosadska televizija objavila bljuvotinu od izveštaja, s jasnim ciljem da dodatno satanizuje aktiviste.

Na protestu narednog dana jedna od aktivistkinja je pokušala da novinarki Novosadske otme telefon kojim joj se ova unosila u lice i to je, očigledno po planu, poslužilo Vučeviću da gusla o napadima zlih „lažnih ekologa“ na medije.

Tišina oko četvrtog mosta

Ipak, u toj kampanji kojom se aktivisti prikazuju kao rušilački faktor nesposoban, nestručan i zajedljiv glede uspeha gradske vlasti, postoje brojne nelogičnosti i kontradiktornosti. Na primer, kako to da „antimostarima“ (kako ih Vučić naziva) ne smeta četvrti most preko Dunava, u sklopu Fruškogorskog koridora, koji će povezivati Kovilj i Petrovaradin?

Još letos su tamo počeli pripremni radovi kojima su prisustvovali i Vučević i vojvođanski premijer Igor Mirović i tadašnji ministar Toma Mona. Ni reči javno nije bilo protiv tog mosta, nije se oglašavala struka, nisu ni aktivisti, ćuti i nevladin sektor.

A možda se niko ne buni jer ne postoje planovi da se na tom delu Dunava pomeri nasip i drastično smanji širina reke, čime se Novi Sad dovodi u opasnost od poplava?

Ako ekipi oko „Šodroš survajver kampa“, po tvrdnjama vlasti, zapravo smeta napredak grada, što onda tamo nije nikao neki „Kovilj survajver kamp“? Što protiv tog mosta nisu pisane peticije i žalbe međunarodnim institucijama? I taj most ide preko Dunava i isto će prilikom gradnje nekakvo drveće morati biti uklonjeno. Možda bude i deminiranja. Ako je razlog protesta ljubomora, zašto se propušta ovakva prilika?

A možda se niko ne buni jer ne postoje planovi da se na tom delu Dunava pomeri nasip i drastično smanji širina reke, čime se Novi Sad dovodi u opasnost od poplava? Ili zato što pristupni putevi tom mostu ne prolaze kroz gusto naseljenu oblast i neće biti vijadukta po sredini bulevara nakrcanog zgradama?

Možda ćutanje prati gradnju tog mosta zbog toga što on ima veze samo sa saobraćajem, kao što i dolikuje obilaznici, a nije deo nekakvog megalomanskog projekta, štajaznam nekakvog „Petrovaradina na vodi“?

O nedodirljivim izmenama

I Đurić, kao i njegov prethodnik, najviše vole da podsećaju na to kako je plan za most kod brodogradilišta ustanovljen decenijama unazad i od tada kopiran iz plana u plan. To bi, verovatno, trebalo da nam ukaže da je za njih slovo na papiru svetinja.

Bilo bi to tako da nismo svedoci konstantne izmene planova, pa i zakona i drugih propisa, u zavisnosti od toga odgovaraju li naprednjačkim namerama.

Na primer, u prethodnom GUP-u je u planu za Avijatičarsko naselje bio ucrtan sportski park od 11 hektara. Ali, zahvaljujući Vučevićevim stručnjacima koji tvrde da su polanovi svetinja, ovaj je izmenjen. Od predviđenih 11 ha, privatnom investitoru pripalo je oko sedam, na kojima je već dobrano nikao blok od 1.000 stanova. Zbog tog bloka čak je zacevljen i kanal koji služi za prikupljanje okolnih podzemnih i atmosferskih voda, zbog čega su se građani bunili. Kao i zbog gradskim ocima mrskih ptica i ostalog živog sveta.

Dakle, kad se hoće, plan se može promeniti. Samo je, izgleda, poenta da ne bude u korist građana.

Građanima sada preostaje oko četiri hektara budućeg parka. Ako u međuvremenu i taj plan ne pretrpi neočekivanu izmenu, kao što se, na primer, desilo u Univerzitetskom parku. U njega je, ako se ne sećate, uprkos protivljenju struke i građana, ubačen muzej Đorđa Balaševića, sa sve hotelom i kafanom, iako nikada ranije nije postojao u planovima.

Dakle, kad se hoće, plan se može promeniti. Samo je, izgleda, poenta da ne bude u korist građana. To je ta napredna procedura – gde investitor okom, gradske službe skokom. Ako fali neki papir, odluka, potpis, stigne naknadno. Može i zaštita države da se ukine. Ako je izmena štetna po javni interes, još bolje. Nema tog objekta, parka ili zelene površine koji će opstati ako je nekog iz naprednog kartela zasvrbeo bager.

Da li je to kontinuitet za koji će se novi gradonačelnik zalagati? Ne znam, najbolje da pitate Komunalnu banku ili trščare na Podbari. A, da, ne možete. Mrtva usta ne govore.

Foto: Dalibor Stupar

Podeli ovaj članak:


Najnoviji članci



Ono što je za početak potrebno reći je da trenutno u Srbiji postoje masovna dešavanja – blokade univerziteta, srednjih i osnovnih škola, saobraćajnica, obustava rada prosvetnih […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 07. 02. 2025.


Hajde da zamislimo da neko svoj politički tekst nazove „Šta da se traži?“. Ne bi li to bilo smešno i grozno, i bez Lenjinovog „Šta da […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 05. 02. 2025.


GKPPogledajte ostale tekstove autora: GKPPodeli ovaj članak:

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 23. 01. 2025.


Umesto novogodišnjih lampiona, jednu fasadu najprometnije beogradske pešačke ulice krasi veliki transparent sa ispisanim rečima BLOKADA i FLU. Na njemu centralno mesto zauzima naslikan veliki crveni […]

Podeli ovaj članak:
Objavljeno: 23. 12. 2024.
   
   

Prijavi se i budi prvi koji ćeš
pročitati novi članak



© 2022 BiltenSTANAR

Uredništvo biltena

Grupa za konceptualnu politiku
Bulevar Kralja Petra I 21, Novi Sad
tel: +381 (0)21 6333 013
konceptualnapolitika@gmail.com
www.gkp.org.rs
www.biltenstanar.rs



© 2022 BiltenSTANAR
Vrati se na vrh