It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Rat u Ukrajini, pored drastičnih ekonomskih, socijalnih i psiholoških posledica i efekata na život ljudi i stabilnost evropskih država, doveo je i do ubrzanih pozicioniranja i polarizacija na međunarodnoj političkoj sceni. Većina evropskih zemalja, zgrožena razmerama ratnih razaranja i civilnim žrtvama, nedvosmisleno je osudila rusku agresiju. Neke druge države, koje su sa Rusijom povezane različitim aranžmanima, našle su se u delikatnoj situaciji: na glavu im se ponovo sručila stara recikirana i lažna dilema, (samo)nametnuti izbor između istočne orijentalne despotije (u današnjoj varijanti ruskog autoritarnog populizma) i zapadne građanske demokratije sa formalnim političkim slobodama i pravima. U ovom neobranom grožđu našle su se i vlasti u Srbiji. Politika sedenja na više stolica (servilnost prema svakoj šuši) i negovanje rusofilskog sentimenta (tj. Čvrstorukaškog samodržavlja) preti da pobere gorke plodove, koji se pokušavaju zasladiti tiradama o trenutnoj stabilnosti. Naprednjački režim, koji pokušava da se predstavi kao faktor mira tako što nastoji da baštini tekovine nesvrstanosti iz doba socijalizma, od Titove zaostavštine preuzeo je samo kult ličnosti i staljinističke metode vladanja natopljene lažnim suzama plačljive demagogije, koje su iza sebe ostavile društvo podeljeno na poslušne patriote i plaćene izdajnike. Biti nesvrstan nikad nije bila jednostavna stvar, jer ona podrazumeva opredeljenje za nezavisnost, mir i solidarnost. To ne znači stajati po strani od svetskih sila ...
Rat u Ukrajini, pored drastičnih ekonomskih, socijalnih i psiholoških posledica i efekata na život ljudi i stabilnost evropskih država, doveo je i do ubrzanih pozicioniranja i […]
„Biti ili ne biti Evropljanin danas?“ s obzirom na rat, pitanje je koje nam je postavio Sylvain Lazarus, francuski antropolog, politički aktivista i prijatelj čije smo […]
„Mi pokušavamo da radimo na deeskalaciji javnog govora i da ukažemo na kompleksnost samih stvari.“ Ovako su Andrea Degl’Innocenti i Daniela Bartolini, dvoje od desetak italijanskih […]
It seems we can’t find what you’re looking for. Perhaps searching can help.
Bilten STANAR je glasilo onih kojima je primat aktivnost kojom se bave, a sadržaji koji će se u njima naći, kao i njihova obrada, računa na aktivnog čitaoca koji i sam uočava stvarnost oko sebe i misli politički, kao zrelo i na odluku spremno biće. Na čoveka kao biće politike, a ne samo političku životinju.
Kao što je to i do sada bio slučaj, voleli bismo kada bi čitalac dok čita ono što u STANARU piše poželeo da je to i sam napisao. A onda da tako nešto i uradi.
Pogledaj i preuzmi sva prethodna izdanja u pdf formatu.