„Biti ili ne biti Evropljanin danas?“ s obzirom na rat, pitanje je koje nam je postavio Sylvain Lazarus, francuski antropolog, politički aktivista i prijatelj čije smo dve knjige preveli[1] na srpsko-hrvatski jezik i predstavili njegov rad našoj javnosti. Ovo teško pitanje je postavio grupi saradnika nakon letnjeg seminara, tačnije Dijaloga u Beaussetu, gde smo se susreli 2025. godine. Pitanje prisustva rata, posebno rata u Ukrajini, političkog subjekta danas i mogućnosti političke artikulacije su bili predmet razgovora, a ovaj tekst je nastao kao odgovor na postavljeno pitanje. „Biti ili ne biti Evropljanin danas?“, u doba rata, teško je pitanje i zvuči gotovo sudbonosno. Ako bih ga proširila da glasi: „Da li biti ili ne biti Evropljanin danas?“, ne postavlja se samo pitanje, već se otvara mogućnost za izbor i odluku. Da li možemo da kažemo i jedan potencijal, odnosno jedno moguće? Da li bi to bilo jedno moguće za ljude danas, s obzirom na kategoriju Evropljanin? A pošto govorimo o vremenu rata, onda bi to značilo opredeliti se ili, pak, ne, za bivanje Evropljaninom u tom kontekstu. Da li bi to, biti ili ne biti Evropljanin, značilo opredeliti se za rat ili protiv njega? I da li bi opredeljenje protiv rata bilo opredeljenje za mir? Drugim rečima, da ...
„Biti ili ne biti Evropljanin danas?“ s obzirom na rat, pitanje je koje nam je postavio Sylvain Lazarus, francuski antropolog, politički aktivista i prijatelj čije smo […]
Kakvim se novinarstvom bavimo i koje pristupe problemu o kojem izveštavamo negujemo, bilo je jedno od nosećih pitanja na koje smo tražili odgovore tokom sedmodnevnog boravka […]
Na prvom spratu zgrade u Ulici Linkoln 131 u Palermu nalazi se prostorija belih zidova, prepuna istorijskih fotografija, antimafijaških plakata i poruka solidarnosti. Na jednom od […]
Online premijera filma: Škola protiv mržnje petak, 1. septembar 2023. u 12:00 na linku: https://youtu.be/wnNeVJzWvyc Školska godina počinje bez ispunjenja zahteva protesta iako su na ulicama […]
Bilten STANAR je glasilo onih kojima je primat aktivnost kojom se bave, a sadržaji koji će se u njima naći, kao i njihova obrada, računa na aktivnog čitaoca koji i sam uočava stvarnost oko sebe i misli politički, kao zrelo i na odluku spremno biće. Na čoveka kao biće politike, a ne samo političku životinju.
Kao što je to i do sada bio slučaj, voleli bismo kada bi čitalac dok čita ono što u STANARU piše poželeo da je to i sam napisao. A onda da tako nešto i uradi.
Pogledaj i preuzmi sva prethodna izdanja u pdf formatu.