„Biti ili ne biti Evropljanin danas“ s obzirom na rat, pitanje je koje nam je postavio Sylvain Lazarus, francuski antropolog, politički aktivista i prijatelj čije smo dve knjige preveli[1] na srpsko-hrvatski jezik i predstavili njegov rad našoj javnosti. Ovo teško pitanje je postavio grupi saradnika nakon letnjeg seminara, tačnije Dijaloga u Beaussetu, gde smo se susreli 2025. godine. Pitanje prisustva rata, posebno rata u Ukrajini, političkog subjekta danas i mogućnosti političke artikulacije su bili predmet razgovora, a ovaj tekst je nastao kao odgovor na postavljeno pitanje. Postavljeno pitanje prihvatam kao svoje i priznajem da u njemu čujem još dva, ono Šekspirovo – retoričko i Lenjinovo. Tačnije, u pitanju je Hamlet i pitanje postavlja lik, a ne autor: „Biti ili ne biti, pitanje je sada.“, a Lenjinovo nije retoričko, već političko, kakvo, pretpostavljam, nama i treba: „Šta da se radi?“ Ako ga prevedem u „Šta da se bude?“, ono ne mora nužno biti identitetsko, kakvo je bilo tokom devedesetih godina, neposredno pred rat u Jugoslaviji i pre tridesetogodišnjeg preludijuma za ovo što nam se sada čini kao svetski rat. Za neke je on već počeo, za druge je on u pripremi, a neki ga negiraju. Međutim, ako imamo problem sa poricanjem (disawoval, Verleugnung), onda ni priznanje da je ...
„Biti ili ne biti Evropljanin danas“ s obzirom na rat, pitanje je koje nam je postavio Sylvain Lazarus, francuski antropolog, politički aktivista i prijatelj čije smo […]
Kakvim se novinarstvom bavimo i koje pristupe problemu o kojem izveštavamo negujemo, bilo je jedno od nosećih pitanja na koje smo tražili odgovore tokom sedmodnevnog boravka […]
Na prvom spratu zgrade u Ulici Linkoln 131 u Palermu nalazi se prostorija belih zidova, prepuna istorijskih fotografija, antimafijaških plakata i poruka solidarnosti. Na jednom od […]
Tribina NASILJE I MOĆ povodom Biltena STANAR #18&19 održana je 13. oktobra 2023. godine u CZKD-u u Beogradu. U razgovoru su učestvovali: Ana Miljanić, Branka Ćurčić, […]
Bilten STANAR je glasilo onih kojima je primat aktivnost kojom se bave, a sadržaji koji će se u njima naći, kao i njihova obrada, računa na aktivnog čitaoca koji i sam uočava stvarnost oko sebe i misli politički, kao zrelo i na odluku spremno biće. Na čoveka kao biće politike, a ne samo političku životinju.
Kao što je to i do sada bio slučaj, voleli bismo kada bi čitalac dok čita ono što u STANARU piše poželeo da je to i sam napisao. A onda da tako nešto i uradi.
Pogledaj i preuzmi sva prethodna izdanja u pdf formatu.